Veljko Kajtazi govor u Hrvatskom Saboru povodom proglašenja Svjetskog dana romskog jezika

Veljko Kajtazi govor u Hrvatskom Saboru povodom proglašenja Svjetskog dana romskog jezika – Veljko Kajtazi

Svjetski dan romskog jezika – 5. studeni
25. svibnja 2012.
Romi u Saboru RH
25. svibnja 2012.

Poštovane kolegice i kolege, poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora,

Posebno mi je zadovoljstvo danas biti predstavnik predlagatelja u ovoj raspravi o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 5. studenog Svjetskim danom romskog jezika. Rijetko se pred Hrvatskim saborom nađe prijedlog koji su podržali svi klubovi zastupnika. Kao Romu i kao saborskom zastupniku ponos mi je stajati pred vama i predlagati vam da podržite ustanovljenje Svjetskog dana romskog jezika. 

Veliki je ovo dan i za Hrvatski sabor. Dan koji će biti upisan u povijest ovog visokog doma, najvišeg tijela predstavničke demokracije u Republici Hrvatskoj. Dan je ovo kada Republika Hrvatska, riječi i djelom, pokazuje podršku romskom narodu. Podršku koja je i simbolična i suštinska. Podršku koja će u Europu i svijet poslati jasnu poruku da je naša zemlja opredjeljena podržavati svoje nacionalne manjine, a posebnu onu najranjiviju – romsku nacionalnu manjinu. 

Kao aktivni sudionik ovog procesa od njegovog početka posebno me veseli da je inicijativa došla od Roma. Da su Romi pokazali i sebi i drugima da nisu i ne trebaju biti objekt već subjekt svoje budućnosti. Da su prepoznali važnost romskog jezika za očuvanje romske kulture i identiteta. 

Stoljetna lutanja od Indije do Europe, povijest puna patnji i bola, povijest puna igre i pjesme, povjest puna tradicija i običaja, povijest puna izolacije i neravnopravnosti, povjest je to mog, romskog naroda. 

Povijest je to koju nam je usmenom predajom prenio romski jezik. Jezik koji je kroz stoljeća, kontinente i carstva kroz koja smo prolazili nosio i potvrđivao osjećaj naše pripadnosti romskom narodu. Narodu bez domovine. Narodu sa stotinu domovina. 

Jezik koji se rasipao u brojne rukavce dijalekata nastalih pod uticajem jezika naroda sa kojima smo živjeli ali i zbog izostanka institucija matične države koje bi ga čuvale, uređivale i kroz obrazovanje učinile općeprihvaćenim.

Jezik je to koji se uprkos svemu tome ipak sačuvao i opstao. Koji je preživio ono što je malo jezika preživjelo. Jezik koji se i danas, u 21. stoljeću bori za bolju budućnost. Koji još nije standardiziran. Koji još čeka svog Getea, Šekspira i Tolstoja. Ali i jezik kojim bi, vjerujem, govorio Job kada bi se rodio. 

I zato sam danas ovdje pred Vama, kolegice i kolege zastupnici. I pred vama uvaženi predstavnici i predsjednici predstavničkih tijela i udruga romske nacionalne manjine koji danas ovu raspravu pratite sa galerije. I pred vama poštovane građanke i poštovani građani Republike Hrvatske koji nas pratite preko medija. 

Danas sam ovdje pred vama sa molbom da priznate pravo Roma na svoj, romski jezik i da zajedno ustanovimo Svjetski dan romskog jezika. Dana kada ćemo slaviti romski jezik, dan kada će se u širokoj javnosti govoriti o romskom jeziku, dan kada će se voditi znanstvene i stručne rasprave o romskome jeziku i kulturi.

Želim vas sada ukratko upoznati sa historijatom Svjetskog dana romskog jezika. Inicijativa je pokrenuta 2008. godine. Peti studenog 2008. godine objavljen je prvi Romsko–hrvatski i hrvatsko–romski rječnik, te je taj dan prepoznat kao povod za proglašenje 5. studenog Svjetskim danom romskog jezika. Svečano ga je u ime struke predstavio prof. dr. Mate Križman, stručnjak za indoeuropsku lingvistiku  sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Taj se dan otada obilježava svake godine u Zagrebu, a uz to se održava i međunarodni simpozij na kojem se radi na standardizaciji romskog jezika. Na simpozijima organiziranim povodom Svjetskog dana romskog jezika dosad su sudjelovali brojni lingvisti, romolozi, novinari i književnici koji su na ovom stručnom skupu također dali potporu ovoj inicijativi.

Teme koje su dosad bile raspravljene obuhvaćale su kodifikaciju i standardizaciju romskog jezika, upotrebu romskog jezika u informacijskim tehnologijama te položaj romskog jezika unutar obitelji.

Na Svjetski dan romskog jezika dodjeljuju se i dvije nagrade za životno djelo – Nagrada „Ferenc Sztojka“ i Nagrada „Šaip Jusuf“, nazvane prema velikanima koji su započeli standardizaciju romskog jezika. Te je nagrade dosad dobilo više zaslužnih pojedinaca iz Francuske, Rumunjske, Srbije i Makedonije.

Proglašenje Svjetskog dana romskog jezika podržala je i Međunarodna unija Roma, međunarodna organizacija Roma čiji je cilj političko predstavljanje Roma u  svijetu. Inicijativu su prihvatile i brojne romske udruge, ugledni članovi romske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj, kao i mnogi ugledni znanstvenici i istaknuti pojedinci iz hrvatskog kulturnog, javnog i političkog života potpisujući Povelju o proglašenju 5. studenog Svjetskim danom romskog jezika.

Obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika je i u agendi Vijeća Europe, kada je riječ o najvažnijim kulturnim događanjima i praznicima romske zajednice.

Romski jezik spada u skupinu indoeuropskih jezika. To je jedan od indijskih jezika i ta činjenica nam svjedoči o seobi Roma iz pradomovine – Indije. Romski jezik sadrži mnoga narječja – gurbetsko, kalderaško, lovarsko i druga.

Romski jezik je jezik kojim govori većina Roma u svijetu.  Priznat je kao službeni jezik Roma na Prvom kongresu Roma 1971. godine u Londonu. Na istom kongresu na kome su ustanovljene romska zastava i romska himna Đelem Đelem. 

Za standardizaciju romskog jezika od velikog značaja bio je i kongres Roma održan 1990. godine u Varšavi na kojem je usvojena abeceda romskog jezika sa 36 slova. Tada su donesene i druge odluke koje se tiču romskog jezika s lingvističkog aspekta. Nakon toga uslijedilo je duže razdoblje stagnacije, a onda je rad na standardizaciji dobio novi zamah upravo iz Hrvatske, sa pokretanjem inicijative za obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika 2008. godine.

Još je jedan veliki korak učinjen za romski jezi u Hrvatskoj, a to je dogovor o uvođenju predmeta o romskom jeziku i kulturi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta i Zagrebu, koji će se početi izvoditi ove jeseni. Na taj će se način trajno i kvalitetno raditi na tome da se romski jezik očuva i da se akademska i kulturna javnost senzibilizira za romski jezik i kulturu.

Priznavanje romskog jezika povezano je sa ostvarivanjem prava pripadnika romske nacionalne manjine, koja su sadržana u mnogim dokumentima.

Među domaćim i međunarodnim dokumentima koji direktno i indirektno utvrđuju pravo na zaštitu, očuvanje i unapređenje romskog jezika je Ustav RH, koji u članku 15. definira pravo pripadnik svih nacionalnih manjina da se slobodno služe svojim jezikom, definirano stavkom 4. članka 15. Ustava RH.I Nacionalni program i Akcijski plan za Rome sadrže mjere za očuvanje identiteta i kulture Roma.

Člankom 7. Ustavnog zakon o pravima nacionalnih manjina Hrvatski sabor je utvrdio posebna prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina, uključujići pravo na služenje svojim jezikom i pismom u privatnoj, javnoj i službenoj upotrebi,  odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se pojedina manjina služi te pristup informacijama na vlastitom jeziku i pismu.

Prije deset godina donijet je i Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina koji se, u pravilu, još ne može primjeniti na romsku nacionalnu manjinu jer pitanje romskog jezika nije uređeno, za razliku od drugih manjina koje temeljem toga ostvaruju pravo na obrazovanje kroz više različitih modela.

Za Hrvatsku je obvezujuća i Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima Vijeća Europe iz 1992. godine koja izražava potrebu za akcijama u korist manjinskih jezika i daje jamstvo u zemljama potpisnicama da će se ti jezici proučavati.

I konačno, važni su dokumenti koji dolaze iz same romske zajednice kao  što je Deklaracija usvojena na prvom Simpoziju za Svjetski dan romskog jezika 2009. godine u Zagrebu. Ta deklaracija upozorava na dugotrajno zanemarivanje romskog jezika, na nejednak položaj u odnosu na druge jezike zbog njegove ograničenosti na korištenje unutar obitelji, a izvan javne upotrebe, te na potrebu provedbe mjera za razvoj romskog jezika. 

Romski jezik vitalni je element nacionalnog i kulturnog identiteta Roma. I zato romski jezik, kao i drugi jezici, mora biti prepoznat i priznat i treba poduzeti konkretne akcije usmjerene na očuvanje romskog  jezika. Jednoj od tih akcija svjedočimo danas u Hrvatskom saboru. 

Predlažemo stoga da Hrvatski sabor podupre ovu inicijativu te da pozove i Vladu RH i druge državne institucije, medije i organizacije koje djeluju u korist pripadnika romske nacionalne manjine, da u svom djelovanju, u skladu sa  izrečenim, podrže napore u afirmaciji prava pripadnika romske nacionalne manjine da se služe svojim jezikom. U privatnosti doma kao i u javnim medijima, u obrazovnim ustanovama kao i pred državnim tijelima. 

Ova podrška, uvjereni smo, imat će pozitivan učinak na ubrzanje procesa standardizacije romskog jezika, na kojem se radi, no koji treba dodatne poticaje kako bi u skorom vremenu bio obavljen. 

Posebno je to značajno sada, kada za mjesec dana Republika Hrvatska  preuzima predsjedanje Desetljećem za uključivanje Roma – međunarodni forum u koji je uključeno 12 europskih zemalja. 

Hvala svim klubovima zastupnika na podršci ovom prijedlogu!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *