Intervju Veljka Kajtazija povodom godišnjice rada u Hrvatskom saboru

Intervju Veljka Kajtazija povodom godišnjice rada u Hrvatskom saboru – Veljko Kajtazi

Interviju mr. Hedine Tahirović – Sijerčić
30. prosinca 2012.
Božićni prijem u Srpskom narodnom vijeću
4. siječnja 2013.

– GOSPODINE KAJTAZI, KAKO OCJENJUJETE SVOJ RAD U PROTEKLOM PERIODU:

Svoj mandat saborskog zastupnika započeo sam s velikom željom da napravim puno toga. Prva zadaća mi je bila da okupim sve predstavnike Roma koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj na jednom zajedničkom sastanku kako bi smo razmijenili ideje i pronašli optimalne načine pomoći pripadnicima romske nacionalne manjine. Na ovom prvom sastanku okupili su se svi vodeći predstavnici Roma u Hrvatskoj.

Fokusirao sam se na poboljšanje statusa Roma i njihovo društveno uključivanje, s obzirom da su oni najbrojnija manjina od 12 manjina koje predstavljam.

Moj plan je bio da u prvoj godini mandata obiđem sva romska naselja na području Republike Hrvatske, da se susretnem sa što više ljudi i da od njih doznam koji su to problemi najvažniji za riješiti kako bih se mogao angažirati u njihovom rješavanju. Problemi za koje sam čuo tom prilikom nisu me iznenadili. Znao sam ja za njih i prije, ali nažalost, ekonomska situacija u kojoj se nalazi naša država nije nam ostavljala previše mogućnosti u rješavanju ogromnih problema s kojima se susreću nacionalne manjine, a pogotovo romska. Pripadnici romske nacionalne manjine imaju toliko problema s kojima se susreću, da je jednostavno bilo nemoguće sve riješiti u godini dana. S toga sam vrlo brzo zaključio da je bolje neke stvari, za koje mogu reći da su loše i nisu dobro započete, potrebno ponovo i iz temelja mijenjati i graditi.

Stoga, kada me pitate kako mogu ocijeniti svoj rad u proteklih godinu dana, mogu reći da sam postigao određene rezultate, ali nisam i  ne mogu biti zadovoljan u potpunosti. S druge strane, smatram i čvrsto zastupam stav da sam dobro procijenio koje su to greške u rješavanju problema unutar romske zajednice, a koji se ponavljaju iz godine u godinu i koje sam odlučio u toku svoga mandata promijeniti i već sam započeo rad na tome.

– KAŽETE DA NISTE U POTPUNOSTI ZADOVOLJNI, ŠTO JE TO PO VAMA ŠTO TREBA PROMJENITI:

I pored dosta problema koje ima romska zajednica općenito, moram primjetiti da problemi postoje i u komunikacijama unutar same zajednice. Pogotovo između predsjednika udruga, predsjednika Vijeća RNM i predstavnika RNM. Ta komunikacija mora biti bolja, ne samo prema meni nego i između samih članova na lokalnoj razini.

Predsjednici, kako udruga, tako i VRNM, te predstavnici RNM po gradovima, moraju biti aktivniji. Moraju se brinuti o svim članovima koji žive na lokalnoj razini. Njihova funkcija im to omogućava, oni mogu i moraju kontaktirati sa svim dijelovima lokalne zajednice, bez obzira o kome se i radi i kakav problem je u pitanju. Ukoliko je netko izabran na neku funkciju, onda on mora zaboraviti svoj osobni interes i prvenstveno se usmjeriti ka interesu cjelokupne zajednici. Na žalost to često nije tako. Osobni interesi se stavljaju u prvi plan i često dolazi do interesnih sukoba unutar lokalne zajednice. Takav način rada dovodi do toga da se od mene onda očekuje neka vrsta arbitraže. Javljaju mi se sukobljene strane, jedan traži ovo, drugi traži ono, jedan se ne slaže sa ovim, drugi sa onim, a ja im svima kažem za mene su svi Romi isti i ne želim biti sudac u ovakvim slučajevima. Na žalost, velika većina ovakvih problema, može se rješiti odmah na startu u kontaktu sa lokalnom upravom i samoupravom. Vijeća RNM i predstavnici RNM često stanu na prvom koraku pri pokušaju rješavanja problema. Ne inzistiraju na tumačenjima, dozvoljavaju da ih se nadležne službe na brzinu riješe, a ja im sugeriram da moraju biti uporni, da moraju tražiti svoja prava. Ovakvim načinom rada, proučavanjem svojih prava i obveza, inzistiranjem na provođenju zakona i ostalog, riješit ćemo puno problema, dobit ćemo na jedinstvu i koheziji romske zajednice, a ne produbljavati sukobe i nejedinstvo.

Svaki ovakav sukob, pa i najmanji na kraju završi kod mene, a ja kao saborski zastupnik nemam niti poseban novčani fond za pomoć u ovakvim slučajevima, ja kao saborski zastupnik mogu jedino dati potporu nastojanju da se riješi problem na lokalnoj ili državnoj razini  i to sam ove godine najviše i radio. Moj ured je dosada uputio preko 500 dopisa na razne adrese – gradova, županija, ministarstava, vlade, sabora – s raznim zahtjevima i molbama da se ljudima pomogne i riješi problem. I moram reći da jedan dobar dio njih i riješen, ali isto tako ovdje moram naglasiti i da jedan dobar dio njih i dalje nije riješen, a nadam se da će se u buduće ti problem brže i efikasnije rješavati.

Također nisam zadovoljan niti sa načinom rada državnih službi. Takav način rada bi trebalo promijeniti i trebalo bi Rome aktivnije uključiti u procese donošenja odluka i pritom ih educirati o tome, dati im informacije o njihovim pravima, kako se ne bi dešavalo da kasne sa prijavama na razne programe potpore ili javnih radova. Organizirati susrete roditelja ne romske i romske djece kako nam se ne bi ponavaljo slučaj Macinec i još puno toga se može uraditi na preventivnom djelovanju i boljem upoznavanju i približavanju dvaju kultura koje žive i rade na istom području. To je zadaća na kojoj trebamo još puno raditi u narednom periodu.

– KOJI SU TO PROBLEMI KOJE NISTE USPJELI RIJEŠITI?

Recimo problem stipendija romskim učenicima koje se ne isplaćuju redovito, zatim novčanih naknada socijalno ugroženim romskim obiteljima. Također, uvijek je aktualno pitanje  legalizacije naselja i objekata, za koje su se neki gradovi i županije vrlo dobro pripremili, a neki  nisu ništa napravili po tom pitanju. Recimo problem pozitivne diskriminacije u zapošljavanju, u prijemu na fakultete i škole. Recimo problemi javnih radova. Kao što vidite ima toga puno, a romskoj zajednici su to osnovna pitanja preživljavanja i opstanka, a to je samo vrh ledenog brijega. U svakom slučaju zapošljavanje, školovanje, doškolovavanje, socijalni slučajevi, legalizacija, to mi sada pada prvo na pamet, a iz iskustva znam da sam puno toga propustio i da će se puno toga još morati i dalje rješavati i dalje inzistirati na svemu kako bi se poboljšala situacija u romsoj zajednici.

– ŠTO BI PO VAŠEM MIŠLJENJU MOGLI IZDVOJITI KAO USPJEH U OVIH PRVIH GODINU DANA?

Na prvom mjestu je to donošenje Zaključka Hrvatskog sabora da se  5. studenog proglasi Svjetskim danom romskog jezika. To je događaj za koji sam procjenio da je najbitniji cilj koji treba ostvariti u ovih prvih godinu dana. Osim što je Hrvatska prva zemlja u svijetu koja je priznala 5. studenog kao Svjetski dan romskog jezika, taj događaj nam je omogućio da prvi puta u povijesti, romski jezik uđe na velika vrata u škole i na fakultete. Mi ove godine imamo prve studente koji polaze kolegije Romski jezik i Književnost i kultura Roma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za romski zajednicu u Hrvatskoj to je od velikog značaja. Također je značajno to što je Sabor jednoglasno podržao ovaj Zaključak, što se događa rijetko.  I na nedavnom susretu s predstavnicima Roma iz cijeloga svijeta koji su bili u Zagrebu na 4. međunarodnom simpoziju o romskome jeziku potvrđen je značaj inicijative da se Svjetski dan romskog jezika obilježi, kao jedan od tri najvažnija praznika za Rome u cijelom svijetu.

Drugi značajni događaj je svakako predsjedanje  Republike Hrvatske Desetljećem za uključivanje Roma. Osobno sam se založio  da su u Odboru za predsjedanje Desetljećem Romi zastupljeni po principu pariteta s predstavnicima državnih institucija, što dosada nije bio slučaj u sličnim tijelima. Također je princip pariteta prisutan i u Povjerenstvu za praćenje Nacionalnog programa za Rome. Nama Romima, je Desetljeće za uključivanje Roma, vrlo bitna i značajna aktivnost i kao takvu smo je i percipirali i odnosili se prema njoj i smatram da smo bili vrlo aktivni i u pripremnom periodu i sada dok traje predsjedanje. Ne mogu biti u potpunosti zadovljan jer nisu prošli svi naši prjedlozi vezani uz aktivnost Hrvatske tijekom predsjedanja, ali ćemo sa naše strane dati sve od sebe da aktivnosti u koje smo uključeni i angažirani budu što kvalitetnije i bolje provedene kako bi na kraju predsjedanja, sredinom 2013. godine, mogli reći da je Hrvatska učinila značajan napor i poboljšala situaciju Roma u zemljama koje su uključene u provođenje Desetljeća i dala smjernice za dalje djelovanje. To je jako bitno, jer ne bih volio da predsjedanje Desetljećem bude samo jedan događaj koji je Hrvatska odradila, nego da se iza toga vidi neki značajni pomak u Romskoj zajednici

Treći značajan događaj ove godine je obilježavanje 2. kolovoza – Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Holokausta koje smo organizirali na romskom groblju Uštica pored Jasenovca. Romske žrtve II Svjetskog rata su marginalizirane kako na komemoracijama, tako i u udžbenicima. Ne postoje znanstvena istraživanja o stradanju Roma u koncentracijskom logoru Jasenovac, čak ne postoje niti najosnovniji podatci o Romima koji su stradali na ovom užasnom stratištu, nego se njihov broj određuje na osnovu željezničkih vagona koji su ih dopremali u ovaj koncetracijski logor.

Ove godine smo postigli to da nam se na komemoraciju odazvao veliki broj predstavnika najviših državnih institucija, veliki diplomatski zbor i druge značajne osobe iz političkog i javnog života, te veliki broj predstavnika romske zajednice. Uspjeli smo i u namjeri da se nakon ovog događaja romsko groblje napokon uredi, ogradi, dovede u funkciju kakvu ovakvo mjesto i zaslužuje što je uspjeh kako organizatora romske Udruge UZOR “KALI SARA” tako i mene kao predsjednika Organizacijskog odbora. Učinili smo dosta, ali ovaj posao još nismo završili i do kraja svog mandata nastojaću da se ovo groblje dostojno uredi i obilježi.

Četvrto, ali ne manje značajno bilo je obilježavanje Svjetskog dana Roma u Hrvatskom saboru. Povodom ovog praznika, prvi puta su se u Saboru na ovaj dan okupili predstavnici Hrvatskog sabora i Vlade RH.  Nije mala stvar kada na jednom mjestu pred toliko Roma čujete govore i tadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora  gospodina Borisa Šprema i predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića koji su naglasili napore koje Vlada RH čini za poboljšanje statusa Roma te   izrazili i svoja očekivanja naspram romske zajednice, ponajviše na području obrazovanja.

– DOSTA STE AKTIVNI U RADU HRVATSKOG SABORA. KAKO OCJENJUJETE SVOJ RAD U SABORSKIM KLUPAMA, TE KAKO OCJENJUJETE RAD VLADE RH U OVIH GODINU DANA.

U Sabor sam ušao kao početnik. Moje iskustvo u političkom djelovanju nije bilo veliko. Ja se jesam bavio udrugama i radio i u Vijeću RNM grada Zagreba, i to je to. Vodila me je velika želja da pomognem romskom narodu i to mi je bila ideja vodilja, a kao zastupnik 12 nacionalnih manjina, morao sam brinut i o problemima ostalih manjina koje zastupam u Saboru RH. Sporazum koji sam potpisao sa HNS-om podržalo  je preko 50 predstavnika Roma okupljenih u romskim udrugam, predstavnika i predsjednika Vijeća RNM gradova i županija na prvom sastanku koji smo organiziralina na početku mog mandata.

Moram naglasiti da sam u Hrvatskom saboru naišao na nesebičnu pomoć svih zastupnika, bez obzira kojoj stranci pripadali, a posebno bih istaknuo pomoć prvog predsjednika Sabora RH, pokojnog gospodina Borisa Šprema, kao i sadašnjeg, gospodina Josipa Leku koji su mu puno pomogli i bili uz mene bilo da sam trebao savjet ili bilo kakvu pomoć unutar Sabora RH. Zahvaljujući ovim činjenicama mogu reći da sam i zadovoljan jer ako usporedim neke statističke podatke iz rada mojih predhodnika, recimo samo činjenicu broja pojavljivanja za saborskom govornicimo, ja sam u prvih 6 mjeseci imao više izlaganja nego svi predhodni zastupnici na ovoj funkciji u 10 godina svog mandata. Sigurno je da je nešto od toga doprlo i do ušiju mojih saborskih kolega, jer da nije tako, ne bi jednoglasno podržali odluku o prograšenju 5. studenog Svajtskim danom romskog jezika.

Što se tiče Vlade RH, moram naglasiti da je usprkos izuzetno teškoj ekonomskoj situaciji i nasljeđenom stanju, ova Vlada napravila značajne pomake i čvrsto vjerujem da će pravi rezultati tek doći. Na žalost u ovom teškom vremenu u kojem živimo, malo toga se može odmah popraviti i odmah biti bolje, treba vremena da se novi način razmišljanja i novi način rada usvoji i započne davati rezultate. Ja vjerujem, a u kontatima sa Vladom RH, njenim ministarstvima i uredima i savjetima sa kojima sam manje više svaki dan u kontaktu, vidim te sitne promjene i vidim da situacija ide nabolje, polako, ali konstantno.

Sa gospodinom Zoranom Milanovićem, predsjednikom Vlade RH imam vrlo dobre kontakte, nekoliko puta me je primio na razgovor, a obzrom na njegove obveze i zadatke ja sam zadovoljan. Sa svim ministarstvima u Vladi RH također.

Kad smo kod Vlade RH, moram naglasiti i dobre kontake sa Uredom za ljudska prava i prava nacionanih manjina, kao i sa Savjetom za nacionalne manjine. Puno konsultacija, puno razmjena informacija, puno posla smo obavili u ovih godinu dana skupa sa njima, svakako na dobrobit romske zajednice.

Ako me pak pitate za imena, onda moram reći da je gospodin Neven Mimica na mene ostavio poseban dojam, da je vrlo angažiran na svim pitanjima vezanim uz Rome i romsku problematiku. Uz to on je i predsjednik Povjerenstva za praćenje Nacionalnog programa za Rome i predsjednik Odbora za predsjedanje Desetljećem  i nesebično mi pomaže u radu i sa njime jako dobro surađujem.

– KOJI SU VAŠI PLANOVI ZA NAREDNU GODINU I KAKO IH MISLITE PROVESTI.

Moja ideja krovne organizacije romske nacionalne manjine je pred samim završetkom. Zapravo da nije bilo nekih neplaniranih događaja koji su me samo malo usporili sada bi mogli otvoreno govoriti o tome, ali dozvolite mi da neke podatke o ovome zadržim za sebe i da o njima prvo riječ daju moji sunarodnjaci, a onda ćemo o njoj moći detaljnije govoriti. U svakom slučaju, nije više nikakva tajna da je formirano Romsko nacionalno vijeće i da će njegova osnovna zadaća biti pomoć romskoj zajednici i za sada bih se zadržao na tome.

Što se tiče konkretnih zadataka za naredni period u ovom trenutku, po mojem planu obići ću sva Vijeća romske nacionalne manjine po gradovima i županija. Sjesti sa predstavnicima i predsjednicima istih i dogovoriti daljnja nastupanja i daljnje zadatke za izršiti.

Predstoji nam nekoliko važnih događanja vezanih uz Desetljeće za Rome koji su se zgusnuli unutar prvih 6 mjeseci sljedeće godine i oko kojih ću se sigurno puno angažirati. Biti će sigurno posla oko pomoći pri legalizaciji romskih naselja, imamo nekoliko započetih projekata oko Kulturnih domova u Kutini i Dardi. Imamo započeti projekat sa Ministarstvom unutarnjih poslova oko upošljavanja Roma unutar istog. Imamo nedovršene projekte romskih pomagača u nastavi,  imamo nedovršene projekte u nekoliko naselja, a vezano uz fondove EU-a u Međimurju i Baranji, ovaj dio priče vodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ali i mi smo dosta angažirani oko svega toga. Imamo naznake da će još neke općine i gradovi pokrenuti slične projekte i njima treba pomoći i pronaći najbolje načine da se ti projekti i ostvare na dobrobit romske zajednice.

Imamo i dalje ne riješen problem stipendija za romske studente i đake. Imam toliko posla u Saboru RH koji još nisam niti stigao proučiti. Imam posla i u uspostavi Vijeća ostalih 11 nacionalnih manjina koje smo započeli, ali eto nismo završili i ovom prilikom se ispričavam istima, ali vjerujem da ćemo to brzo riješiti i usaglasiti.

Sada na pamet, se ne mogu svega sjetiti, ali kao što vidite ima toliko toga za obaviti i ne bojim se da  neće biti posla, ali se nadam da će sljedeće godine biti puno više ljepih nego loših vijesti.

– GOSPODINE KAJTAZI, ZAHVALJUJEM NA RAZGOVORU I IMATE LI JOŠ ŠTO PORUČITI VAŠIM SUNARODNJACIMA NA KRAJU.

Ja bih na kraju svim svojim sunarodnjacima i svim pripadnicima nacionalnih manjina koje zastupam, kao i svim građanima Republike Hrvatske još jednom zaželio sve najbolje povodom Nove godine i svih ovih praznika koji su pred nama uz jedana romski pozdrav – Baxtalo nevo berš.

intervju vodio Aleksandar  Gavrilović
urednik web portala

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *