Sastanak u Centru za ljudska prava – Zagreb

Sastanak u Centru za ljudska prava - Zagreb – Veljko Kajtazi

45. obljetnica Saveza Rusina i Ukrajinaca RH – PETROVAČKO ZVONO 2013
9. lipnja 2013.
DAN RUSIJE u organizaciji Ruske nacionalne manjine g. Zagreba
13. lipnja 2013.

Nastavljajući daljnje aktivnosti na boljem upoznavanju Zakona o strancima, koji je nedavno izglasan u Hrvatskom Saboru, g. Veljko Kajtazi, danas se u prostorijama Centra za ljudska prava u Zagrebu susreo sa predstavnicima iz Ministarstva Unutarnjih poslova, Uredom pučke pravobraniteljice i Civilnim udrugama kako bi se što spremnije dočekale izmjene ovog Zakona koje su predviđenja nakon ulaska Hrvatske u EU.

Na sastanku su sudjelovali:

  • Igor Lekić, Ured pučke pravobraniteljice
  • Irena Kalanj, MUP
  • Sanja Bešlić Kozmus, Informativni pravni centar Slavonski Brod
  • Ivana Canjuga Bedić, Informativno pravni centar Slavonski brod
  • Ismet Muitši Morski, Rijeka
  • Toni Silić, pomoćnik saborskog zastupnika, GONG
  • Nedeljko Bjelajac, Zagreb
  • David Orlović, RNV, Zagreb
  • Elena Pilićeva Čorko, predstavnica Ruske n/m, Zagreb
  • Albina Besalova, predstavnica Ruske n/m, Zagreb
  • Siniša Senad Musić, RNV, Zagreb
  • Bibijana Papo, RNV, Zagreb
  • Ramajana Hajvazi, RNV, Zagreb
  • Aleksandar Gavrilović, RNV Zagreb

Kao i prilikom susreta u subotu, g. Toni Silić, upoznao je prisutne sa nacrtom ovog Zakona, iznoseći pri tome nejasnoće oko Zakona, a koje su postavili Romski predstavnici prilikom susreta u subotu.

Gospodin David Orlović iz RNV, skrenuo je pozornost da je sada pravi trenutak da se u Hrvatskoj jednom za svagda razriješi pitanje državljanstva i statusa n/m. Prije ulaska u Schengensku zonu Hrvatska mora razriješiti ova pitanja, jer je nakon 10 godina koliko se pripremamo za ovaj korak, velika većina problema ili riješena ili pred riješenje. Sada je  dobra prilika da se učine dodatni napori da se do kraja razriješen i svi preostali slučajevi.

Gospodin Ismet Mutiši, Morski, dopunio je izlaganje g. Silića, sa nizom nelogičnosti i nejasnoća koje nudi ovaj novi Zakona, a vezano uz dobivanje državljanstva, prava na stalni boravak, ljude sa ne riješenim statusom, apartride (osobe bez ikakvog državljanstva), povratnike u Hrvatsko državljanstvo, izbjeglice i još cijeli niz slučajeva sa kojima se suočava Romsko stanovništvo u Hrvatskoj.

Gospođa Elena Pilićeva Čorko, ponovila je nelogičnosti koje zakon predviđa, a vezano uz privremeni boravak osoba koje ulažu u Hrvatsku i njenu privredu, te se nadovezala na probleme kojima se Ruski gosti susreću prilikom ljetovanja u Hrvatskoj (vizni režim).

Gospođa Ivana Canjuga Bedić ukazala je na neke nepravilnosti koje se dešavaju na nižim nivoima odlučivanja o pravu na državljanstvo i status osobe bez državljanstva. Ukazala je na činjenicu da se pojedine službe još uvijek kruto drže zakona, pa čak i krše neke od odredaba Zakona ne dozvoljavajući ljudima da ostvare pravo na državljanstvo. Puno je nelogičnosti u zahtjevima da se recimo, osoba koja je rođena u RH i ima više više od 17 godina, upućuje da osigura dokumenat iz države u kojoj je rođen jedan od roditelja, ako on nije HR državljanin. Kako da takva osoba dobije bilo kakav papir ili uvjerenje o državljanstvu kada nema mogućnosti za to. Veliki problemi postoje i u pravima objedinjavanja obitelji, nije usamljen slučaj da roditelj ima po nekoliko djece, koja su rođena u HR i imaju već 20 i više godina, i da djeca imaju status državljana, a taj roditelj nema, ili da djeca jednostavno nemaju državljanstvo jer ga niti jedan od roditelja nema, a tu su već 20 i više godina. Njima je recimo polaskom u srednju školu uskraćeno osnovno pravo na školovanje, jer ne mogu dobiti niti JMBG niti MB.

Gospođa Irena Kalanj, pokušala je odgovoriti na veliku većinu ovih pitanja i rekla da je ovo pravi način da se do bitnih informacija o stanju unutar n/m i njenih pripadnika dođe na vrijeme i da se njihova razmišljanja ugrade u neke nove Zakone koji su u pripremi. Ovakvi susreti su pravo mjesto jer se do konkretnih informacija sa kojima se barata može doći samo kroz neposredan kontakt. Treba se insistirati na rješavanju problema i treba ljudima ukazivati na mogućnosti jer evo kroz nekoliko primjera koji su ovdje izneseni, lijepo se vidi da se puno toga moglo riješiti i prije ovoga.

Gospodin Igor Lekić, iznio je slučajeve sa kojima se Ured pučke pravobraniteljice susretao, kao i činjenicu da se ovakvom načinu rada treba dati puna podrška. Kroz susrete koje gospodin Kajtazi organizira sa svojim sunarodnjacima i n/m koje zastupa iz prve ruke se može saznati bit problema, mada se mora naglasiti da Ured pučkog pravobranitelja nije već upoznat sa velikom većinom slučajeva koje ste ovdje iznijeli i na koje je kroz svoj rad i sam Ured već ukazivao. Ured pučke pravobraniteljice uvijek će dati podršku ljudima koji iz raznoraznih razloga ili nisu upoznati sa procedurama ili nisu na njih reagirali na vrijeme. Situacija je teška i komplicirana, postoji veći broj ljudi koji su zbog ne riješenog statusa upali u u financijske probleme, pogotovo u zdravstvenoj problematici. Jedno od riješenja trebalo bi biti i uključivanje Ministarstva zdravlja da se ovim ljudima njihovi ogromni dugovi na neki način riješe, također moramo uključiti i HGK i sva druga ministarstva da se problemi koji Ruski ulagači imaju probaju riješiti. Nacionalne manjine u RH ušle su i u Ustav RH, a to je vrhovni zakon ove države i treba ga poštivati i oko toga ne smije biti nikakvog prigovora.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *