Poštovani predstavnici zemalja članica i promatračica Desetljeća za uključivanje Roma,

poštovani predstavnici Tajništva Desetljeća i međunarodnih organizacija partnera,

poštovani članice i članovi Odbora za predsjedanje Desetljećem i Povjerenstva za praćenje nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj ,

poštovani gosti,

sve vas srdačno pozdravljam u svoje ime i u ime romske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Posebno mi je zadovoljstvo sudjelovati u radu 23. sastanka Međunarodnog upravnog odbora Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. koji se kao prvi skup od preuzimanja predsjedanja Republike Hrvatske Desetljećem za uključivanje Roma održava kod nas. Nadam se i vjerujem da će Zagreb, naš glavni grad, biti dostojan domaćin ovog velikog skupa.

Romska zajednica u Republici Hrvatskoj s nestrpljenjem je i velikim očekivanjima dočekala preuzimanje predsjedanja Desetljećem od strane Republike Hrvatske. Nije to bilo samo stoga što smo se veselili mogućnosti da Republika Hrvatska za jednu godinu bude vodeća zemlja Desetljeća, već i stoga što smo se nadali i još uvijek se nadamo da će predsjedanje Republike Hrvatske Desetljećem dati snažni poticaj rješavanju brojnih problema koje pripadnici romske zajednice u Hrvatskoj imaju, kao i da će proces predsjedanja omogućiti bolje upoznavanje šire javnosti kako u RH, tako i u Europi sa problemima i perspektivama Roma. Kada se krajem 6. mjeseca 2013. godine nađemo ponovno na 24. sastanku Međunarodnog upravnog odbora Desetljeća za uključivanje Roma, bit ćemo  u prilici da kažemo da li su se te naže želje i očekivanja ostvarila.

Romska zajednica u RH i ja kao njezin izabrani zastupnik u Hrvatskom saboru smo otpočetka godine vrlo aktivni u procesu priprema za hrvatsko predsjedanje Desetljećem. Pripremajući se za predsjedanje, obavili smo više razgovora i razmjena mišljenja sa predstavnicima Tajništva Desetljeća, kako u Budimpešti tako i u Zagrebu, a imali smo čast sudjelovati i na 22. sastanku Međunarodnog upravnog odbora u Skopju na kojemu je Hrvatska preuzela predsjedanje od Republike Makedonije. Koristim ovu priliku da ministru u vladi Rep Makedoniju Nezdetu Mustafi i njegovim suradnicima, kao i cijeloj romskoj zajednici u Makedoniji čestitam na vrlo uspješno provedenom predsjedanju Desetljećem i zahvalim na srdačnom gostoprimstvu koje su nam pružili.

Vlada Republike Hrvatske prepoznala je važnost Desetljeća za uključivanje Roma i pripremajući se za njega, napravila je još jedan veliki iskorak u odnosu na dosadašnju praksu u našoj zemlji, osnivajući poseban Odbor za predsjedanje Desetljećem i to na način da je predsjedanje Odbora preuzeo potpredsjednik Vlade gospodin Neven Mimica, da je zamjenik predsjednika romski zastupnik u parlamentu te da je u Odbor imenovan paritetan broj predstavnika državnih tijela i predstavnika romske nacionalne manjine. Iskorak je to koji posebno cijenimo i držimo primjerom dobre prakse koji treba slijediti svaka zemlja, buduća predsjedateljica Desetljeća jer samo kroz partnerski odnos državnih institucija i legitimnih predstavnika romske zajednice u pojedinoj zemlji može doći do uspješnog realiziranja ciljeva Desetljeća.

Naravno, takvi iskoraci često se susreću sa protivljenjem i  nezadovoljstvom jer mnogima odgovara da Romi i u Desetljeću i inače budu objekt, a ne subjekt, odnosno partner u procesu. Romska zajednica u RH i ja osobno, kao njezin zastupnik u Hrvatskom saboru, učinit ćemo sve što je u našoj moći da Romi budu prepoznati i priznati kao ravnopravan partner u svakom procesu,a osobito u procesima donošenja odluka koji su od neposrednog interesa za Rome. Cilj je to koji je kako razumijem, i Desetljeće stavila pred sebe, a za koji nažalost, ne možemo reći da je ostvaren. Romi u državama Desetljeća imaju puno problema čije rješavanje ovisi o djelovanju tijela vlasti, nedvosmislenoj podršci europskih institucija, ali i boljem organiziranju i djelovanju samih Roma, njihovih organizacija i institucija,a posebno njihovih legitimnih predstavnika.

Romi na području Republike Hrvatske žive već stoljećima i sastavni su dio povijesti ove zemlje, a svoj su doprinos dali i hrvatskoj kulturi, glazbi, gospodarstvu i društvu u cjelini. Kroz to dugo razdoblje Romi su dijelili sudbinu drugih stanovnika ovih područja, ali su prolazili i kroz dodatne teškoće i izazove koji su nažalost pratili život Roma u Europi i svijetu. Najbolnija epizoda romske povijesti na području Hrvatske zbila se od 1941. do 1945. godine kada je ustaški režim po uzoru na naciste proveo genocid odnosno Porajmos nad romskim narodom. Ove godine uz podršku Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba održali smo prvu komemoraciju romskim žrtvama Holokausta na romskom groblju Uštica na području bivšeg ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac u kojemu je tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno, prema dosada prikupljenim imenima žrtava, 16000. od čega je bilo XY djece.

Koristim ovu priliku da javno podržim inicijativu zastupnice u Europskom parlamentu Livije Jaroke za proglašenje 2.8. Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve Holokausta/Porajmoos i pozovem parlamente svih zemalja okupljenih u Desetljeće da podrže ovu inicijativu.

Nažalost, stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu nedovoljno je istraženo. Romske žrtve najčešće nisu indentificirane ni dostojno pokopane, a vrlo su rijetki primjeri podizanja dostojnih spomen obilježja za romske žrtve Holokausta. Sve to, kao i novi oblici rasistički motiviranih napada na Rome bili su povod da na našu inicijativu RH uvrsti ovo pitanje  u listu prioriteta svog predsjedanja.

Drugo važno područje i jedno od ključnih za budućnost Roma je obrazovanje. Široka je to tema kojom su se bavila i mnoga dosadašnja predsjedanja Desetljećem, a vjerojatno će i mnoga u budućnosti. Ono što smo držali vaćnim i novim je otvarnaje rasprave o romskom jeziku kao ne samo kao temelju identiteta i kulture Roma već i kao jednoj od ključnih elemenata obrazovanja. Jer, ako uspijemo postići europski cilj, da svako romsko dijete do 2020. pohađa redovno obrazovanje, a da pritom ne uči i svoj materinji jezik, rezultat će biti polovičan, a posljedice će biti asimilacija umjesto integracije.

Treći, po našem mišljenju su mladi. U okolnostima u kojima većina Roma srednje i starije životne dobi nema adekvatno obrazovanje, a kao posljedica toga su najčešće nezaposleni i primaju razne oblike socijalne pomoći, mladi su naša posljednja prilika da promjenimo položaj Roma u širim razmjerima. Nažalost, mladi Romi najčeće nisu u fokusu strateških dokumenata i skupova za poboljšanje položaja Roma. Mladi je vrlo malo na vodećim položajima u romskim organizacijama i institucijama. Posebno se to odnosi na mlade Romkinje i držimo važnim da se to promijeni. Za bolju budućnost romske zajednice ključno je da do 2020. godine većina romskih aktivista i političkih predstavnika budu mladi obrazovani ljudi koji vladaju novim tehnologijama, govore strane jezike i koji će u borbu za romska prava donijeti energiju koju mladost uvijek donosi. Naravno, uz recesiju i ekonomske teškoće sa kojim se gotovo sve zemlje susreću rješavanje problema Roma pada na listi prioriteta mnogih zemalja i stoga su europski fondovi i mogućnost njihovog iskorištavanja na rješavanju problema Roma posebno značajni. Bit će to jedan od četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja Desetljećem za uključivanje Roma.